Agencija za elektroničke medije
www.aem.hr

Agencija za elektroničke medije (AEM) je neovisno regulatorno tijelo koje promiče javni interes i pluralizam medija, stručnim i transparentnim djelovanjem opravdava povjerenje javnosti, potiče medijsku pismenost, stvara uvjete za proizvodnju kvalitetnog hrvatskog audiovizualnog sadržaja te osigurava ravnopravne uvjete za razvoj medija i medijskih sloboda.

Agencija je osnovana sukladno odredbama Zakona o elektroničkim medijima. Tijela Agencije su ravnatelj Agencije i Vijeće za elektroničke medije koje je upravno tijelo Agencije, a koja obavlja administrativne, stručne i tehničke poslove za Vijeće.

Predsjednik Vijeća za elektroničke medije ujedno je i ravnatelj Agencije, a imenuje ga Sabor RH. Ravnatelj Agencije zastupa, predstavlja i rukovodi Agencijom, te je odgovoran za rad stručnih službi Agencije.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Agencije ustrojene su sljedeće unutarnje jedinice: Ured ravnatelja, Odjel za nadzor i analizu medijskih sadržaja, Odjel za gospodarenje i financiranje te Pravni odjel.

Agencija za elektroničke medije u svom svakodnevnom djelovanju aktivno surađuje s drugim javnim i državnim tijelima. Značajna je i suradnja na međunarodnoj razini. Uz članstvo u svim relevantnim međunarodnim regulatornim mrežama (ERGA, EPRA, MNRA, CERF), Vijeće i Agencija aktivno sudjeluju u radu Opće uprave Europske komisije za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG Connect), sukladno provedbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

Agencija i Vijeće u svom radu posebnu pažnju posvećuju poštivanju dostojanstva čovjeka, zaštiti maloljetnika te sprječavanju poticanja i/ili promicanja programa koji šire mržnju ili diskriminaciju na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti.

Medijska istraživanja
www.mediaresearch.cro.net

Časopis Medijska istraživanja/ Media Research je časopis znanstveno-stručnog i kulturološkog profila za područje medija i novinarstva. Indeksira se u data bazama SCOPUS, Sociological Abstracts (SA), Linguistic and Language Behavior Abstracts (LLBA), Social Planning/Policy & Development Abstracts (SOPODA), Current Index to Journals in Education (CIJE). Javno je dostupan u online bazi HRČAK – Portal znanstvenih časopisa RH (MZOS, Srce i HIDD; http://hrcak.srce.hr) te na međunarodnome portalu DOAJ (Directory of open access journals; https://doaj.org/). Časopis propituje medijske politike i regulativu; političku, ekonomsku i kulturnu ulogu medija u društvu; odnose između medija i društva na lokalnoj i na globalnoj razini; utjecaj novih tehnologija na masovnu medijsku komunikaciju i društvo, utjecaj medija na političku kulturu i razvoj civilnog društva.

Od pokretanja časopisa 1995. godine do danas,  časopis je objavio više stotina znanstvenih radova, teorijskih ili empirijskih istraživanja autora iz cijeloga svijeta. Uz naše domaće, kod nas su objavljivali znanstvenici iz Australije, SAD-a, Nizozemske, Francuske, Švedske, Poljske, Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Finske, Španjolske, Mađarske, Češke, Belgije. Internacionalizacija časopisa posebno se razvijala kroz partnerstvo s međunarodnim europskim projektima COST A20 “Digital Radio Cultures in Europe- The Impact of the Internet on the Mass Media in Europe” , COST A30„East of West: setting a New Central and Eastern European Media Research Agenda”,  COST Action IS0906 „Transforming Audiences, Transforming Societes“. Vezano za spomenute i druge projekte, objavili smo niz tematskih brojeva koje su uredili gosti-urednici: Etika i mediji (Ethics and Media), Interaktivno nakladništvo (Interactive Publishing), Nova medijska agenda: za europsku medijsku politiku u Hrvatskoj, Fotografija kao medij: Slike domovinskog rata (Photography as a Medium: Images of a War), Nedoumice suvremenog novinarstva (Dilemmas of Contemporary Journalism), Mediji i javni interes (Media and the Public Interest), Rod, seksualnost i popularna kultura socijalizma (Gender, Sexuality and Socialist Popular Culture), Međunarodna novinarska ideologija u kontekstu nacionalnih tradicija novinarstva (International Journalistic Ideology in the Context of National Traditions of Journalism), Participativno novinarstvo (Participatory Journalism).

SUORGANIZATOR

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
www.info.hazu.hr/hr/

Neposrednu akciju za osnivanje Akademije u Zagrebu započeo je 1860. đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. Pitanje osnivanja Akademije biskup je Strossmayer službeno pokrenuo na sjednici Hrvatskoga sabora od 29. travnja 1861.  (danas DAN HAZU).Sabor je na njegov prijedlog istoga dana izabrao odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Ali, zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika, car i kralj Franjo Josip tek je nakon pet godina, dana 4. ožujka 1866., odobrio prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (u daljnjem tekstu JAZU), i ta su pravila ostala nepromijenjena do početka Drugoga svjetskoga rata. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Akademija je djelovala pod nazivom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (krat. HAZU), a zatim ponovno u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj pod starim imenom JAZU.

Nakon uspostave samostalne i demokratske Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je 26. lipnja 1991. na prijedlog Akademije donio novi zakon o HAZU kao najvišoj znanstvenoj i umjetničkoj ustanovi u Republici Hrvatskoj, čime je zakonski potvrđena činjenica njezina cjelokupnoga dotadašnjega djelovanja.

Iako je Hrvatski sabor već 1861. godine donio prvi zakonski akt o osnivanju Akademije u Zagrebu,  vladar je tek svojim ručnim pismom od 4. ožujka 1866. potvrdio njezina pravila, koja mu je u zahtjevanom izmijenjenom obliku predložio Hrvatski sabor iste godine. Nakon potvrde pravila Sabor je izabrao prvih 16 Akademijinih članova. Biskup je Strossmayer izabran za pokrovitelja, a istaknuti hrvatski povjesničar dr. Franjo Rački za predsjednika Akademije.

Akademija se pod vodstvom Strossmayera i Račkoga postupno razvila u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim starijim europskim akademijama. Strossmayer je Akademiju nazvao južnoslavenskom u želji da pomogne znanstvenom i kulturnom uzdizanju i drugih južnoslavenskih naroda (uključivši i Bugare). Ali, zagrebačka je Akademija i po sastavu radnoga članstva i po svome djelovanju već u početku bila i trajno ostala hrvatskom akademijom. Osim toga, ubrzo nakon osnivanja JAZU u Zagrebu, bila je osnovana Srpska, pa Bugarska akademija, pa tako nije mogla biti ostvarena zamisao osnivača da Akademija u Zagrebu ostane zajednička akademija svih naroda na slavenskom jugu. Sva znanstvena nakladnička djelatnost Akademije u Zagrebu bila je trajno i prvenstveno usmjerena istraživanjima hrvatske povijesti, kulture, jezika i njezine prirodoslovne baštine.

Prvi predsjednik Akademije dr. Franjo Rački pokazao se izvrsnim organizatorom znanstvenoga rada. Pod njegovim rukovodstvom pokrenute su i uređivane mnoge Akademijine edicije i publikacije. Tako je već 1867. godine objavljen prvi broj znanstvenog časopisa Rad. Rad je, sve do svoga 60-og broja (1882. godine), bio zajedničko znanstveno glasilo svih razreda Akademije. Nakon toga pojedini razredi počeli su tiskati vlastite serije, pa je do danas tiskano 531 svezak, i to je najopsežnija serija Akademijinih izdanja.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je preko stotinu znanstvenih skupova u kojima su valorizirana djela zaslužnih pripadnika hrvatskoga naroda tijekom cjelokupne njegove povijesti. Osim toga, organizirani su brojni skupovi posvećeni proučavanju povijesti i privrednoga razvoja naših krajeva i gradova te znanstveni skupovi o razvojnim problemima hrvatske domovine.